Nakon višemjesečnih političkih tenzija i dugotrajnih pregovora, koalicione stranke u Njemačkoj postigle su ključni dogovor s ministrom odbrane Borisom Pistoriusom o novom zakonu o vojnoj službi. Time se otvara put ka povratku obaveznog vojnog roka u najvećoj i najutjecajnijoj državi Evropske unije.
Prema postignutom kompromisu, svi muškarci koji napune 18 godina bit će obavezni pristupiti regrutaciji i procjeni zdravstvene sposobnosti. Za razliku od ranijih prijedloga, ukida se dvostruki sistem žrijebanja koji je predviđao nasumičan izbor kandidata za regrutaciju, a zatim dodatni žrijeb za ulazak u vojsku. Novi model podrazumijeva da se procjeni podvrgavaju svi, dok će se žrijeb koristiti samo ako među medicinski sposobnim kandidatima ne bude dovoljan broj dobrovoljaca za služenje u Bundesveru.
Ovakav pristup predstavlja odgovor na dugotrajne probleme s nedostatkom kadra u njemačkoj vojsci i sve veću zabrinutost zbog globalnih sigurnosnih izazova. Iako je ministar Pistorius ranije izražavao skepticizam prema vraćanju obavezne službe, pritisak koalicionih partnera i potreba za jasnijim planiranjem ljudskih resursa doveli su do promjene stava. Time se jača strategija sistemskog povećanja broja vojnika, poznata kao „truppenaufwuchs“.
Još uvijek se vode rasprave o takozvanim „super-kratkoročnim vojnicima“ – osobama koje bi služile samo u logistici i osiguranju objekata, bez borbene obuke. Ova ideja izazvala je žestoke kritike opozicije, posebno Hrišćansko-demokratske unije, koja tvrdi da se na taj način pokušava „uljepšati statistika“ o broju novih pripadnika vojske.
Uvođenje regrutacije u jednoj od vodećih zemalja EU jasno pokazuje koliko se sigurnosni ambijent promijenio. Njemačka, poput drugih zapadnih država, suočava se s nužnošću redefiniranja svoje odbrambene politike u vrijeme rastućih globalnih nestabilnosti.