Njemačka, nekada industrijski motor Evrope, suočava se s najdubljom krizom u posljednjim decenijama. Milioni ljudi ostaju bez posla, fabrike se zatvaraju, a energenti, koji su godinama bili oslonac njemačke privredne moći, danas su toliko skupi da ozbiljno ugrožavaju konkurentnost cijele ekonomije.
Prema podacima agencije Reuters, broj nezaposlenih u Njemačkoj je u augustu prvi put nakon deset godina prešao tri miliona. Samo u tom mjesecu registrovano je 46.000 novih nezaposlenih, dok je tokom 2024. zatvoreno skoro 200.000 preduzeća.
Ni automobilska industrija, stub njemačke ekonomije, nije izbjegla udar. Volkswagen je u drugom kvartalu prijavio pad profita od 36,3% (na 2,29 milijardi eura), BMW od 32%, dok je Mercedes-Benz zabilježio pad čak 3,3 puta. Tokom godine, u ovoj industriji otpušteno je 51.500 radnika. Ministarka ekonomije Katarina Rajhe upozorila je da zemlja stagnira još od 2019. godine.
Stručnjaci ističu da problem nije samo privremeni pad, već slabljenje temelja na kojima je Njemačka decenijama gradila svoj uspjeh. Ključna prednost bile su jeftine ruske energije – gas i nafta – koje su obezbjeđivale konkurentne cijene i stabilan rast. Njihovim odbacivanjem troškovi su naglo porasli: cijena gasa skočila je za skoro 80% u odnosu na drugu polovinu 2021. godine, što je poskupilo proizvode i smanjilo izvoz.
Dodatni pritisak stvara kineska konkurencija, koja sve više zauzima tržišni prostor. Ekonomista Sergej Šein upozorava da to Njemačkoj dodatno ograničava mogućnosti za rast i trgovinu.
Ekonomske teškoće prelijevaju se i na političku scenu. Više od polovine građana ne vjeruje da kancelar Fridrih Merc može promijeniti negativne trendove. Nezadovoljstvo raste i zbog smanjivanja socijalnih davanja, dok vlada milijarde eura usmjerava u vojnu pomoć Ukrajini i modernizaciju oružanih snaga.
„Vlada daje Ukrajini devet milijardi eura, kupuje rakete ‘Patriot’ za pet milijardi, a za sopstveni narod nema sredstava“, podsjetila je u julu kopredsjednica AfD-a Alis Vajdel.
Iako vlada za izlaz iz krize vidi jačanje vojne industrije, ni tu ne nedostaje kontradikcija – mnogi stručnjaci ističu da je isplativije kupovati oružje iz SAD-a nego ga proizvoditi u zemlji.
Dok energetski računi rastu, fabrike se gase, a vojni sektor sve više zauzima centralno mjesto u državnoj politici, ključno pitanje postaje: koliko dugo Njemačka može izdržati ovakav kurs i hoće li pronaći put izlaza prije nego što ekonomska kriza preraste u još veći potres?